Prijavite se. Besplatno!

Prijavite se na naše savjete za bezbrižan svakodnevni život.

Bezbjedan boravak u prirodi (drugi dio)


 

Boravkom u prirodi se sve češće odmaramo, ozdravljamo, zabavljamo, učimo, treniramo i radimo još bezbroj stvari koje nam donose dobrobiti u životu. Sve više različitih oblika boravka (i kretanja) u prirodi interesuje današnjeg čovjeka, te je dijapazon danas dostupnih aktivnosti i sportova u kojima čovjek može uživati jako širok. Od sakupljača bilja, preko fotografa, biciklista, trkača, skijaša, planinara ili alpinista, mnogi upražnjavaju neku od aktivnosti, bilo redovno ili povremeno. Svaka od tih aktivnosti, zajedno sa svojim pravilima, principima i savjetima je tema bezbrojnih tekstova knjiga ili časopisa, diskusija u medijima ili na internetu. Iz tog razloga, u ovom tesktu nećemo osvrtati na savjete koje se tiču neke aktivnosti posebno, već uopšteno bezbjednosti ljubitelja prirode, bez obzira kojim oblikom svoje aktivnosti uživaju u njoj.

1. Izbjegavajte opasnosti

Najvrijedniji savjet za sigurno i bezbjedno kretanje u prirodi jeste da izbjegavate opasnosti. Iako zvuči nevjerovatno jednostavno, pa čak i suvišno – veliku većinu nezgoda ili nesreća u prirodi je prouzrokovalo upravo nepoštovanje ovog jednostavnog, zdravorazumskog uputstva. Kao što to kaže jedna stara izreka: „Tražiš li problem – naći ćeš ga!“

Ukoliko se bavite nekim od adrenalinskih sportova u prirodi, vjerovatno ste dobro upoznati sa mogućim posljedicama ili lošim ishodima ukoliko nešto krene po zlu. Bavljenje takvim aktivnostima podrazumjeva i prihvatanje određenog rizika koji one nose sa sobom, te bi bilo normalno poduzeti sve što je u našoj moći kako bi se taj rizik smanjio. Ignorišući te rizike, ostavljate se na milost i nemilost slučajnosti, te ugrožavate sebe i sve one koji vam krenu u pomoć kada dođe do toga.

Sa druge strane, ne morate se uopšte baviti adrenalinskim ili rizičnim aktivnostima da bi došli u opasnost. Mnogi su nastradali želeći da posjete, vide ili uzmu nešto što im se učinilo zanimljivo, bez odgovarajućeg znanja, vještina ili opreme, odnosno u okolnostima koje su za njih manje-više nepoznate. U moru primjera, sjetite se samo svih onih koji su se okliznuli ili pali dok su pokušavali da nešto uslikaju, uberu, dohvate. Većina ih je završila sa lakšim ili težim posljedicama.

Smiješni (i oni ne tako smiješni) video snimci na internetu su dokaz da se ljudi znaju ponašati izuzetno neodgovorno, a samim time i rizično u prirodi.

  • Dobro razmislite da li u nekoj aktivnosti ili postupku postoje opasnosti i ne izlažite im se ukoliko nema prijeke potrebe i ukoliko se niste pripremili na njih (prelazak preko nabujalog potoka, plivanje preko rijeke, provlačenje kroz pukotine, penjanje uz stijene, branje i konzumiranje bilja i slično);
  • Ne približavajte se i ne izlažite se opasnim mjestima ukoliko niste pripremljeni za njih i svjesni opasnosti koje nose sa sobom (rubovi litica, bujični tokovi, stijene, klizišta, strme staze, oštre padine skijališta i slično);
  • Ne podliježite nagovorima onih koji vam ne ulijevaju sigurnost i koji vam jasno ne predstave plan te sve prednosti i mane aktivnosti na koju vas nagovaraju. Isto tako – ne stavljajte se ni u njihovu ulogu!

2. Poštujte svoje i tuđe mogućnosti

Sportisti u treningu ili ljudi koji se dugo bave nekim aktivnostima veoma dobro poznaju svoje tijelo, njegove fizičke mogućnosti i granice. Nasuprot njima, rekreativci ili oni koji se prvi put susreću sa nekim aktivnostima i naporima, to najčešće ne znaju. Upravo u ovom nepoznavanju leži velika opasnost, te kao posljedica toga, često dolazi do pogrešnih procjena i loših ishoda.

Ne krećite u neku aktivnost ako niste spremni za nju! Pod time se podrazumjeva i fizička (kondiciona), ali i psihička priprema. Takođe, teorijskim znanjem se možemo „potkovati“, ali iskustvo dolazi jedino vremenom, te bi zato bilo pametno potražiti savjet nekoga ko je već bio tamo gdje planiramo ići ili ko je radio ono što mi planiramo raditi. Zapamtite: najteže je učiti na sopstvenim greškama!



Ukoliko se bavite aktivnostima koje uključuju veći broj ljudi, veoma je bitno da pazite i prilagođavate sve što radite, cijeloj grupi. U šarolikom sastavu, neka grupa će na kraju bolje proći ako se prilagodi mogućnostima najslabijeg člana, a ne najspremnijeg. Pored toga, izuzetno je bitno da ne nagovarate ili ne ubjeđujete nekoga da uradi nešto za šta objektivno nije spreman. Time ugrožavate i njega i sebe!

Tokom posljednjih godina smo svjedoci sve češćih akcija spasavanja iznemoglih ili ozlijeđenih „posjetilaca planina“, koje nam dolaze kao posljedice loše procjene i slabe ili nikakve pripreme. Takvi ljudi najčešće nisu nikada prije toga radili nešto slično, a nerijetko su se tu zadesili ili kao posljedica nagovora ili ignorisanje ispravnog savjeta.

3. Poštujte lokalne prilike, običaje i pravila

Možete biti vrstan poznavalac neke aktivnosti u prirodi, ali oni koji žive usko vezani za područje gdje namjeravate provoditi tu aktivnost svakako bolje znaju kakve prilike tu vladaju i da li je zbog njih vaš naum ostvariv. Lokalne prilike se vrlo često promjene od neke posljednje informacije koju vi posjedujete o njima. Zato je od velike važnosti da se potrudite raspitati na licu mjesta o lokalnim prilikama i uslovima ili lično, razgovorom sa mještanima ili neposredno pred dolazak, putem telefona. Možda lokalno stanovništvo zna da je izvor na koji ste računali presušio. Možda je staza kojom ste hodali prošle jeseni, ovog proljeća odnijela lavina ili odron. Možda se u nekom kraju pojavljuje bijesan pas ili druga životinja. Možda se pokrenulo klizište za koje se do tog proljeća nije znalo. Možda je to novo klizište pomjerilo ili otkrilo minsko polje! Mnogo je lokalnih prilika koje utiču na naše bezbjedno kretanje, a koje zna samo lokalno stanovništvo. Pod time se podrazumijevaju i vodiči, radnici na održavanju, planinari iz lokalnog društva, lovci, čobani, gljivari i sakupljači bilja, te mnogi drugi koji to područje posjećuju svakodnevno. Zapamtite jednu stvar: ako ih ne pitate, mala je šansa da će vam sami reći ono što vas zanima!

U svim manjim, većim, slabije ili jače posjećenim parkovima prirode, turističkim lokalitetima ili planinarskim destinacijama je potrebno poštovati pisana i nepisana pravila. Planinarska i speleološka društva, lovačka društva, turističke zajednice i stanice gorskih službi spasavanja daju takva pravila, ističu obavještenja i preporuke za ponašanje u određenim prilikama i na određenim lokacijama, u vidu informativni tabli, obavještenja na internetu, radio-programima, tv kanalima, lecima i brošurama, ali ih možete saznati i na punktovima, odnosno tokom susreta sa ovim ljudima, te je naša topla preporuka da ih se pridržavate.

4. Poštujte prirodu

Iako je ovaj savjet više u domenu opšte kulture i kućnog odgoja, ovdje ga pominjemo u kontekstu bezbjednosti, jer nepridržavanje pomenutog savjeta lako može dovesti ljude u rizičnu situaciju. Namjerno izazivanje odrona, lavina, paljenje vatre, uništavanje infrastrukture koja je u funkciji parkova, izletišta ili turističkih destinacija u prirodi, mogu  momentalno ali i naknadno ugroziti onoga ko to čini, ali i treća lica, za koja se u datom trenutku i ne zna. Šteta nanesena prirodi prvenstveno je krivično djelo, pa tek onda stvar savjesti i moralnog vaspitanja, i zato je obaveza svakog građanina da upozori, spriječi ili bar prijavi onoga ko to čini.

 

Autor teksta: Gorska služba spasvanja Banja Luka

Share on Google+